Zlatnim kolajnama i naslovima najboljih na Starom kontinentu okitili su se Lena Stojković (kategorija do 46 kg), Toni Kanaet (do 80 kg) i Nika Karabatić (do 67 kg), a brončana odličja osvojili su Mateja Jelić (do 73 kg), Bruna Duvančić (do 49 kg), Josip Teskera (do 54 kg) i Ivana Arelić (do 62 kg).Posebno treba apostrofirati dva velika iznenađenja koja su priredile naše borkinje. Nika Karabatić (TKD Marjan) je do naslova europske prvakinje i svoje prve seniorske medalje stigla fantastičnim pobjedničkim nizom, u kojem je bila bolja od aktualne europske, potom i svjetske prvakinje, da bi u finalnom dvoboju pobijedila i dvostruku olimpijsku pobjednicu Britanku Jade Jones. A tek joj 17 godina!Sjajan nastup, vrijedan brončanog odličja, ostvarila je i Ivana Arelić. Članica zagrebačkog Oriona skrenula je pozornost na sebe dvjema pobjedama protiv renomiranih suparnica, ali i velikom borbom u polufinalu, u kojem ju je tijesno porazila Bugarka iranskog podrijetla Kimija Alizadih.&nbsp; S tako impresivnom kolekcijom medalja (tri zlatne i sedam medalja ukupno) Hrvatska je i najbolja reprezentacija Europe u konkurenciji seniora i seniorki. Hrvatski olimpijski odbor čestita nacionalnoj taekwondo reprezentaciji na osvojenih sedam medalja na Europskom taekwondo prvenstvu u Beogradu i naslovu najuspješnije države Starog kontinenta!

Beograd, 12. svibnja 2024. - Čak sedam odličja osvojili su hrvatski borci i borkinje na netom završenom Europskom prvenstvu u taekwondou u Beogradu!

Čak sedam medalja (tri zlatne i četiri brončane) osvojila je hrvatska taekwondo reprezentacija na EP-u u Beogradu

Osim rekreativaca, događaju su se odazvali i brojni sportaši i sportašice, predvođeni amabasadoricom HOO-ove kampanje za OI Pariz, olimpijkom u maratonu Mateom Parlov Koštro, te zimskom olimpijkom iz skijaškog trčanja Tenom Hadžić. Osim njih, sudjelovali su - posebno aktivno u zagrijavanju za utrku s Renatom Sopek - i budući olimpijci, veslačka braća Anton i Patrik Lončarić, a nazočio je i proslavljeni vaterpolski olimpijac Dubravko Šimenc. Dodatnu atraktivnost utrci dalo je Veleposlanstvo Republike Francuske u RH, koje je predvodio veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Fabien Fieschi.Pozdravljajući sve nazočne uoči starta utrke, ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije Saša Ceraj istaknuo je zanimljivu koincidenciju – “76 dana uoči Olimpijskih igara u Parizu održava se podsjetnik na 76. obljetnicu ove manifestacije”.Francuski veleposlanik u RH, Nj. E. Fabien Fieschi, obratio se jarunskom skupu na hrvatskom jeziku:- Zahvaljujem Hrvatskoj olimpijskoj akademiji i Hrvatskom olimpijskom odboru na organizaciji ovog događaja, na kojem sudjeluje i nekoliko zaposlenika Veleposlanstva Republike Francuske u Zagrebu. Događaj je izravno povezan i s Olimpijskim igrama, kojima je domaćin Pariz i drugi gradovi. Moto Olimpijskih igara u Parizu 2024. je 'Igra širom otvorena', a to je jasan znak da je događaj otvoren svima, bilo da se radi o natjecateljima ili posjetiteljima, olimpijcima ili paraolimpijcima. Želim svim hrvatskim olimpijcima i paraolimpijcima uspješan nastup na Igrama u Parizu!Iako je rezultat svima bio u drugom planu, u natjecateljskom dijelu utrke HOA je nagradila tri prvoplasirana trkača i trkačice iz obje konkurencije. U ženskoj konkurenciji najbrži su bili Tea Faber, Tena Hadžić i Mirta Pehnec, a u muškoj - Antonio Pavliš, Eugen Škvorčević i Petar Petrić. (hoa/vk)

clanci-slike/HOA_Olympic-Day-na-Jarunu-2024.jpg

Zagreb, 11. svibnja 2024. - Na Športsko-rekreacijskom centru Jarun u Zagrebu održana je atletska utrka (Olympic Day Run), a njome se u Hrvatskoj obilježava Međunarodni olimpijski dan (MOD). U događaju, koji je besprijekornom organizacijom priredila Hrvatska olimpijska akademija (HOA), sudjelovalo je 527 natjecatelj(ic)a, a oni su trčanjem ili hodanjem prešli 6-kilometarsku stazu oko Jarunskog jezera.

Utrkom s 527 sudionika na Jarunu u Zagrebu obilježen Međunarodni olimpijski dan, sudjelovale i naše uzdanice za OI u Parizu

Zlatnim medaljama okitili su se Anđelo Kvesić (kategorija +84 kg), Ivan Martinac (-75 kg) i Ema Sgardelli (-50 kg), a brončano odličje izborio je Ivan Kvesić (-84 kg)&nbsp; Hrvatska je tako na odlično organiziranom Europskom seniorskom prvenstvu u karateu i parakarateu "Zadar 2024." zauzela ukupno treće mjesto na ljestvici država koje su osvajale odličja, a jednak domet ostvaren je i u parakarateu (zlatno i dva srebrna odličja). Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita nacionalnoj karate reprezentaciji na osvojenim trima zlatnim i brončanom odličju na Europskom prvenstvu u Zadru!

clanci-slike/Anđelo-Kvesic_by--Kadic-HOO.jpg

Zadar, 12. svibnja 2024. - Tri zlatne i brončanu medalju donijeli su Hrvatskoj karataši i karatašice na domaćinskom Europskom prvenstvu u Zadru.

Tri zlatna odličja (A. Kvesić, Martinac, Sgardelli) i bronca (I. Kvesić) hrvatskih karataš(ic)a na EP-u u Zadru

Hrvatsko će jedrenje na Olimpijskim igrama u Parizu imati vrlo jaku reprezentaciju. Nastup na regatnom polju u Marseilleu osigurala je u veljači i Elena Vorobjeva, pa je na listi sigurnih sudionika Igara u Francuskoj sada njih šestero.Jedriličarki JK Split Pariz će biti treći nastup na Olimpijskim igrama, nakon što je u Londonu 2012. nastupila za Rusiju, a u Tokiju 2021. za Hrvatsku. Njezin put do Pariza nije bio nimalo jednostavan.- Od Tokija do Pariza put je bio dosta zahtjevan, nervozan i nestabilan u rezultatima. Imala sam malo vremena za odmor nakon Tokija jer smo dva mjeseca kasnije imali i europsko i svjetsko prvenstvo. Ta su natjecanja bila pomaknuta zbog situacije s covidom. Nije to bila klasična sezona i nisam htjela izgubiti priliku jedriti tako bitne regate. Europsko prvenstvo sam završila na osmom mjestu i bila spremna na svjetskom biti u Top 10, ali sam zbog sudačkih pogrešaka bila 14. Ipak, to su mi bili najbolji rezultati u klasi ILCA 6 do tada. Za sezonu 2022. bila sam puna samopouzdanja i očekivanja jer sam krenula pobjedom protiv aktualne svjetske prvakinje, no tada me je pogodio covid i oporavak je potrajao skoro tri mjeseca tijekom aktivne natjecateljske sezone - prisjeća se Vorobjeva.*Problemima sa zdravljem tu nije bio kraj, no Elena nije posustajala...- Do kraja godine nisam više uhvatila pravi ritam, bilo je to za mene psihički i fizički teško razdoblje. I u 2023. sam opet krenula s bolešću, ali sam se ovog puta znatno brže oporavila i već na prvom Svjetskom kupu završila među 10 najboljih, što mi je vratilo povjerenje u sebe i svoj plan. No, u nastavku sezone su rezultati bili neujednačeni, pa sam pored jako dobrih regata imala i velikih padova. Nažalost, ti padovi dogodili su se na najbitnijim natjecanjima, na Svjetskim prvenstvima u Nizozemskoj i Argentini, gdje su se dijelile olimpijske norme. Bila sam razočarana jer su i treninzi i druga natjecanja pokazali da imam kvalitetu izboriti Olimpijske igre već u prvom pokušaju, dok sam u drugom čak bila favoritkinja. No, nije išlo… Treći pokušaj je bilo Europsko prvenstvo u veljači u Grčkoj i tu je napokon krivulja mojih rezultata išla uzbrdo i poklopila se s bitnim natjecanjem. To sam prvenstvo završila na četvrtoj poziciji, samo korak od postolja, ali najbitniji zadatak je bio ispunjen - plasman na OI u Pariz.&nbsp; Zahtjevno regatno polje u Marseilleu *Klasa ILCA 6 u kojoj jedri Elene Vorobjeva je po mnogočemu specifična...- Specifična je po tome što je "one design" - brod je jednostavan, bez mogućnosti da se na njemu nešto individualno prilagodi. Skoro sve ovisi o iskustvu i osjećaju jedriličara. Koliko potencijala ćeš iskoristiti, takvu brzinu i rezultat ćeš postići. To je i najjeftinija jedrilica u olimpijskom programu, s najvećom ženskom flotom i najvećom konkurencijom. ILCA 6 - prije laser radial - bilježi svoj već peti olimpijski ciklus, a to je 20 godina vrhunskih ulaganja minimalno 50 nacionalnih jedriličarskih saveza iz cijelog svijeta u razvoj ove klase. Najveći profesionalci jedre tu već dugo i može se reći da o tome kako jedriti u ovom brodu više nema nepoznanica. Zbog toga nema velikih razlika u kvaliteti i svatko iz Top 15 jedriličarki može pobijediti na regati, a svatko iz top 25 može bit na postolju. Zlatna skupina, a to je 50 do 65 brodova, nakon jedan sat jedrenja - što je vremenski duljina jednog plova - ulazi u cilj u razmaku od jedne minute - pojasnila je Elena.*Pripreme za Olimpijske igre već su počele i kombinacija su natjecanja i treninga.&nbsp;- Počele su Trofejom princeze Sofije, kako se zove regata svjetskog kupa u Palma de Mallorci, nastavljaju se Francuskim olimpijskim tjednom u Hyeresu, a završavaju pripremama u Marseilleu.&nbsp;*Olimpijsko regatno polje u Marseilleu našoj jedriličarki nije nepoznato.- Samo polje mi je poznato, bila sam već tamo na test eventu prošle godine, a odradila sam tamo i nekoliko treninga. Generalno govoreći tamo je dosta nestabilan vjetar, a ima i kurenta, morskih struja koja utječe na naše jedrenje i odluke koje moramo donositi. Vjetrovi mogu biti i lagani i jaki, različitog smjera. Najčešći su njihov maestral i jugoistočnjak, s varijacijama. Ono što je sigurno, bit će velika vrućina na kopnu u to vrijeme.*Svoja prethodna dva nastupa na Olimpijskim igrama Elena ocjenjuje pozitivnom ocjenom.- Nije dovoljno samo otići na Olimpijske igre, trebaš se i vratiti od tamo. Bila sam četvrta od 12 posada u Londonu i 12. od 45 jedriličarki u Tokiju. U modernom jedrenju ja sam jedina jedriličarka koja je uspjela promijeniti klasu, državu i svoju poziciju na brodu - s posade na kormilo. Svi koji se razumije u olimpijsko jedrenje dobro znaju što znači prijeći s krstaša na laser, iz match racea u flotsko jedrenje i ostati u svjetskom vrhu, koliko je to težak put i koliko truda i rada zahtjeva. Tako da smatram da sam sve te izazove pošteno odradila. Suprug kao čovjek-orkestar *Najvećim uspjehom u karijeri Elena smatra…- Imam drugo mjesto na Europskom prvenstvu u match raceu i četvrto na svjetskom, bila sam četvrta na Olimpijskim igrama i imam gomilu medalja sa svjetskih kupova. No, ovo zadnje Europsko prvenstvo u ILCA 6 i četvrto mjesto meni su najdraži. Vjerojatno zato što sam do toga najteže došla. Istovremeno, ovo je moj najveći uspjeh u klasi ILCA6.*Ambicije na Igrama u Parizu puno su veće od pukog sudjelovanja, iako je konkurencija velika.- Ne pristajem na to da je sudjelovanje na Olimpijskim igrama bitnije od pobjede. Kao pravoj sportašici meni je cilj što bolje odraditi svoj posao i ako se sve posloži doći će i dobar rezultat. Favoritkinje su Belgijanka, Dankinja, Nizozemka, Švicarka… koje imaju puno ozbiljnije pripreme,&nbsp;bolju financijsku potporu i jaču potporu svojih saveza. I koje imaju oko sebe profesionalne timove u kojima su meteorolozi, fizioterapeuti, psiholozi itd. Meni je suprug i maser i vozač i psiholog i trener za fizičke pripreme i nutricionist, a vodi i komunikaciju sa sponzorima, a uz to mi je i suprug. On je čovjek-orkestar. Ali zbog svega navedenoga ne pada mi na pamet odustati, nego mi je to dodatni motiv i zato mi je poseban gušt pobijediti jedriličarke s jakim profesionalnim timovima. Jedrenje na vrhunskoj razini vrlo je nepredvidljiv sport. I kad misliš da si spreman za pobjedu to još ne znači da ti je pobjeda u džepu i obrnuto; sve ti može bježati iz ruke, ali posložit će se na moru i eto...*Eleni je glavna baza za trening Split. Uvjeti za trening u Splitu ne bi bili loši da naša jedriličarka tamo ima prave trening partnere.- Split je dobro mjesto za trening u proljeće i ljeto. Zimi je hladno i može se jedrit samo po jugu, a u jesen obično nema vjetra. No, moj velik problem je to što većinu vremena treniram sama ili s juniorima koji se još ne posvećuju dovoljno ozbiljno jedrenju. Oni mogu nešto naučiti od mene, ali ja u to vrijeme stagniram. U jedrenju nema egzaktnog rezultata poput kilograma ili centimetra. Da saznaš jesi li dobar ili ne trebaš imati jake sparing partnere s kojima moraš uspoređivati svoju kvalitetu i brzinu, i koji te stimuliraju da "podigneš svoj plafon". Osim toga, da bi trening bio kvalitetan trebaju ti minimalno četiri broda da možeš simulirati regatno, odnosno flotsko jedrenje. Zbog toga moram dosta putovati i dogovarati zajedničke treninge. Obično se okupljamo 10 do 14 dana prije većih regata i između sebe dogovaramo trenere-jedriličare za zajedničke treninge. No, ovo nije samo moj problem nego svih onih koji nemaju formirane reprezentacije unutar svoje države. Priznatiji u svijetu nego kod kuće *Jedan dan u životu vrhunske jedriličarke lako je opisati u nekoliko rečenica.- Svako planiranje mojeg dana počinje provjerom prognoze vitra, kako se to kaže kod nas u Splitu. Prvo se treba odlučiti za trening na moru, a poslije adaptirati trening u teretani ili odradit trening na biciklu. Osim toga moram se držati rasporeda prehrane i to je to. Kad imam more i kondicijski trening u istom danu nemam više vremena ni za što drugo. Na večer je masaža, ako stignem. I tako iz dana u dan, nema tu romantike...*Statusom jedrenja u Hrvatskoj naša olimpijka nije zadovoljna.&nbsp;- Iako je Hrvatska pomorska zemlja, s jednom od najrazvijenijih obala, prepuna otoka i otočića koji su kao biseri pobacani po modrom moru, iako nam nautički turizam čini velik udio u turističkoj ponudi, status jedrenja je generalno loš. Dolazimo do apsurda da smo mi puno priznatiji u svijetu, nego kod kuće. Stranci su prepoznali uspjehe hrvatskih jedriličara, te smo kao nacija velesila jedrenja, što dokazujemo svake godine na velikim natjecanjima. Bez podrške Hrvatskog jedriličarskog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora, te velikog truda i rada u klubovima koji se bazira na volonterskom radu, jedrenje bi u Hrvatskoj vjerojatno zamrlo. Sponzori nisu previše zainteresirani za jedrenje kao sport, čak ni oni sponzori kojima jedriličarski klubovi direktno školuju buduće djelatnike.*Sukladno navedenome, ni prihodi jedriličara u Hrvatskoj nisu veliki.-&nbsp;Jedrenje je amaterski sport. Osim stipendija koje se ostvaruju sukladno rezultatima&nbsp;i ostvarenoj kategorizaciji sportaša, nemamo drugih primitaka.*Paradoksalno je to da je pritom riječ o vrlo skupom sportu s puno opreme.&nbsp;- Svaki sport na visokoj razini je skup. Jedrenje je specifično jer je osim same opreme koja košta oko 12.000 eura, potrebno je osigurati kombi, trailer i gumenjak kako bi se uopće stiglo do mjesta gdje se održava regata. Dodatno opterećenje je i porezni tretman koji ne priznaje odbitak PDV-a na sportsku opremu, tako da nam je sve 25 posto skuplje negoli bi trebalo.*Elena Vorobjeva nema nikakvih dilema što bi željela raditi jednog dana kada će joj jedrenje biti samo hobi...- Smatram da bi najviše koristi od meni bilo na poziciji trenera, jer sam u sportu provela već 20 godina i prošla uistinu svašta. Završila sam Kineziološki fakultet u Rusiji i nostrificirala svoju diplomu ovdje u Hrvatskoj. Dobro poznajem osnove sportske pripreme, medicine, psihologije… Imam veliko iskustvo i dobro razumijem kako današnje vrhunsko jedrenje u svijetu funkcionira. Velika je, tako, šansa da ću ostati u sportu - zaključila je Elena Vorobjeva.

Bez podrške Hrvatskog jedriličarskog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora, te velikog truda i rada u klubovima koji se bazira na volonterskom radu, jedrenje bi u Hrvatskoj vjerojatno zamrlo - kaže hrvatska olimpijka u klasi ILCA 6

Elena Vorobjeva: Poseban mi je gušt pobijediti jedriličarke s jakim profesionalnim timovima

Pratitelji sporta, čak ni oni površni, neće se iznenaditi kad shvate da se iza imena Sandra Elkasević „krije“ najbolja hrvatska sportašica prošlog desetljeća Sandra Perković.&nbsp;Uostalom, njezin dugogodišnji uspješni trener, a sada i suprug Edis Elkasević, i sam je bio vrhunski atletičar i rekorder u bacanju kugle i dobro je poznat sportskoj javnosti.Sandru zadnjih godina ne viđamo na proglašenjima najboljih hrvatskih sportašica i sportaša. Čini se da su nakon dugogodišnje dominacije Blanke Vlašić i nje same, „vlast“ tamo preuzele osvajačice odličja u borilačkim sportovima. Sandru to, međutim, nimalo ne zabrinjava... - Atletika je kraljica sportova i zasluženo smo Blanka i ja opravdavale taj naziv i još uvijek držimo zajedno uvjerljivo prvo mjesto po broju titula. Izuzetno sam sretna i ponosna što se sport u Hrvatskoj razvija iz godine u godinu, pogotovo u ženskim kategorijama. Već dugi niz godina postižemo vrhunske rezultate i u ostalim sportovima. Mi Hrvati smo borbeni i vatreni, pa je također logično da su naše cure najbolje u borilačkim sportovima. Kako kaže ona naša slavna uzrečica 'Malo nas je al' nas ima' - kaže atletičarka zagrebačkog HAAK Mladost.&nbsp; *Nakon samo jednog natjecanja bez odličja, mnogi su skloni ustvrditi da je Sandrino vrijeme prošlo ili barem vrijeme njezinih vrhunskih rezultata i pobjeda, naročito nakon udaje. No, time se ona previše ne zamara... - Vrijeme će pokazati, a nagađanja prepuštam onima koji se time bave. Da sam ikad razmišljala o tuđim mišljenjima, nikad ne bih bila ovo što jesam jer ono što moj tim i ja radimo teško je i zamisliti, a kamoli ostvariti. Pogotovo u pojedinačnom sportu, gdje u svakom trenutku zbog metra i štoperice točno znate gdje ste u odnosu na prošlu godinu. Za to treba puno vjere, želje i, naravno, sposobnosti.&nbsp; U svojevrsnoj karanteni od 1. siječnja do 15. rujna *Prošla Sandrina sezona bila je uvelike određena ozljedama. Zapravo su one kreirale cijelu njezinu sezonu. One su sada iza nje... - Te ozljede su došle u najgorem trenutku, ali možda i u najboljem - godinu dana pred Olimpijske igre. Nije svako zlo za zlo, zbog toga smo ove godine bili puno oprezniji u radu, treningu i planiranju. Nije prvi put da sam ozlijeđena nastupala i borila se za boje Lijepe Naše, no ovaj put puknuće - prvo zadnje lože, pa onda i desnog skočnog zgloba - ništa nije moglo zaliječiti, osim vremena. Mogu se boriti sa svime, ali ubrzati vrijeme nisam mogla. Iako sam prošle godine ostala bez medalje 'za dlaku' ili u mom slučaju 'za mrežu' na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti, sretna sam i ponosna što sam se uopće nakon svega, tik pred samu sezonu, uspjela vratiti u jako dobru formu. Nažalost, mjeseci borbe i bacanja 'bez desne noge' ostavili su traga na samom natjecanju te me spriječili da tehnički izvrtim hitac koji bi mi donio puno toga dobroga - prisjetila se Sandra. *Plan za ovu sezonu bio je odraditi pripreme izvan Zagreba i Hrvatske, negdje u toplijim krajevima, što će se i ostvariti. - Nakon toliko godina treniranja u Hrvatskoj po svim vremenskim uvjetima - kiša, sunce, snijeg, vjetar - odlučili smo promijeniti tu stavku i tražiti samo lijepo vrijeme za trening, kako bih se lakše i bolje mogla posvetiti treningu jer tijelo najviše pati i dodatno se iscrpljuje na hladnoći i neadekvatnim uvjetima za trening. Ove godine imam samo jedan cilj - biti ona prava kad to bude najpotrebnije te se po ne znam koji put opet dati cijela u taj proces. Olimpijske igre u Parizu te mjesec i pol dana ranije Europsko prvenstvo u Rimu su moji ciljevi za ovu godinu te sam od 1. siječnja pa sve do 15. rujna u svojevrsnoj karanteni radi ostvarivanja mojeg sna. *Dvostruku olimpijsku pobjednicu i šesterostruku europsku prvakinju suvišno je pitati koji su joj rezultatski ciljevi na spomenutim natjecanjima, no može li Sandra ponovno bacati preko 70 metara? - Prošle godine sam bila jako blizu da napravim čudo, te sam u tom zanosu i napravila korak previše. Želje i ciljevi su uvijek isti, ali idemo korak po korak. Znam samo da će se u Parizu za ono što ja želim morati jako daleko bacati, na razini Londona 2012. i Rija 2016., i vidjet ćemo koja od nas će to upravo tamo i ostvariti. Spomenutih 70 metara je velika brojka, to je nešto što prije mog dolaska nitko nije bacio 30 godina i uvijek se taj rezultat mora poštovati i ne smije se olako shvaćati. Uvijek je tih 70 respektabilna brojka. Svaki hitac preko 67 metara je vrlo vrijedan i velika je borba da se dođe u takvu formu. Mi radimo, mi sanjamo, mi želimo i dat ćemo sve da naši navijači budu najponosniji. Bez kalkuliranja na natjecanjima *Europsko prvenstvo i Olimpijske igre u istoj godini… - … nije nešto što u atletici nismo vidjeli i ranije. EP 2012. u Helsinkiju i EP 2016. u Amsterdamu su također bili mjesec, mjesec i pol dana prije Igara. Dosta sportaša kalkulira, ali ja nikad nisam bila jedna od njih, ni tada ni prije. Ja idem braniti svojih šest europskih titula u Rim, te potom u bazu za OI u Parizu braniti svoja dva olimpijska zlata.&nbsp;*Broj natjecanja u sezoni je i inače velik, a Sandra zna optimalan broj nastupa za bacačice diska, odnosno za nju samu. - Mislim da je brojka od 15 nastupa i više nego odlična. Zavisi o kojim se natjecanjima radi i u kojim se gradovima održavaju jer ponekad je teško, kao što će meni biti ove godine, letjeti u Shenzhen 30 sati, pa u Eugene 30 sati u razmaku od tri tjedna. Moguće je i više natjecanja, ako se to uspije uskladiti s treningom, ali od 12 do 15 je broj koji mi uvijek nekako zabilježimo jer nastupamo samo na najjačim natjecanjima. To mi najviše odgovara po načinu pripreme i motivacije za glavna natjecanja. *Natjecanje diskašica je postalo natjecanje senzacionalnih finala i senzacionalnih svjetskih prvakinja. Čini li se samo zbog toga da se konkurencija u tvojoj disciplini jako zaoštrila ili je ona posljednjih godina uistinu veća nego prije 10 godina? - Ni to nije ništa što nismo vidjeli ranije, rekla bih. I prije mog dolaska su se na godišnjoj bazi mijenjale prvakinje sve dok ja 2010. nisam došla na tron i od tada su imena pobjednica poznata. Bacanje diska je sada na zavidnoj razini i to me čini izuzetno ponosnom na moj doprinos sportu jer sam svima pokazala put kako se disk može baciti 70 metara. *Da je samo gledateljica atletskih natjecanja, Sandra ne zna koja bi joj trenutno bila najdraža diskašica... - Iskreno, nemam ni jednu kojoj se trenutno divim, a da ta jedna nisam ja sama. Ovo možda zvuči bahato, ali to zaista nije tako. A kad gledamo druge discipline, zaista se cijelim svojim tijelom i dušom divim jamajčanskoj sprinterici Shelly-Ann Fraser-Price. Da sam samo gledateljica, ona bi mi bila apsolutna zvijezda, kao što to i sada je. Svake godine ulaganje u nešto novo *Svojedobno je naša najbolja atletičarka imala velike primjedbe na status bacanja diska na mitinzima Dijamantne lige, kao i na propozicije. I dalje je vrlo raspoložena za komentiranje atletskih pravila. - Dugo sam u Dijamantnoj ligi i pravila se konstantno mijenjaju iz sezone u sezonu. Od skupljanja bodova, preko četiri ili šest hitaca, pobjede koju nosi zadnji hitac, do toga da samo tri najbolje bacaju zadnji hitac i to obrnutim redoslijedom… Od toga da je zadnji miting najvažniji, do toga da priprema za hitac traje samo 30 sekundi, a suci ne znaju kada da počnu mjeriti vrijeme, pa je znalo biti i neispravnih pokušaja upravo zbog toga. Ali, eto, sve smo preživjeli. S godinama sam shvatila da se jedino sustav razmišljanja ne može promijeniti jer, nažalost, kao i svugdje, ponekad sport vode oni koji sport nikad nisu ni vidjeli. Svoju energiju i snagu moram usredotočiti na sebe i svoje rezultate, a ne opterećivati se stvarima na koje ne mogu utjecati.&nbsp;*Sandra smatra da još uvijek u Hrvatskoj nema sve ono što bi kao najbolja sportašica posljednjeg desetljeća trebala imati, ali priznaje da nije ni daleko od toga. - Imam ono što sam sama stvorila i što sam sama skupljala sa svojim timom. Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski atletski savez su tu, naravno, bili od pomoći, ali da ne trajem toliko dugo i da svake godine ne uložimo u nešto novo, ne bih imala sve što trebam. Ni sada nemam sve, ali mislim da ću za koju godinu imati baš sve. Iako smo i sada jako blizu. *Status atletike u hrvatskoj javnosti i medijima, međutim, nije željela komentirati. - Ne opterećujem se time. Nije na meni da to komentiram, postoje savezi i institucije koje se time bave. Ja sam zadovoljna svojim imenom, svojim rezultatima, pristupom radu i opravdavanju svojeg postojanja kao hrvatske sportašice zbog koje se hrvatska himna orila u više gradova svijeta. 'Hrvatska u Parizu može nadmašiti Rio' *Naša najbolja atletičarka još ne razmišlja o karijeri nakon sportske karijere jer je to, kako kaže, još jako daleko...- Ja sam još uvijek profesionalna bacačica diska i ne namjeravam još završiti svoju karijeru. Ne razmišljam čime bih se mogla baviti u budućnosti jer svoju budućnost još uvijek vidim ovdje gdje trenutno jesam. Ljubav, ponos i rad ne napuštaju se tako lako. *Znamo sve o Sandrinim ambicijama na Olimpijskim igrama u Parizu, no što ona očekuje od cijele hrvatske sportske delegacije u glavnom gradu Francuske? - Od svih nas očekujem da pozitivno iznenadimo svojim rezultatima. Pariz je lijep grad, Francuzi su prava sportska nacija i znam da smo mi nakon Tokija spremni u 'normalnim' uvjetima pokazati se u još boljem svjetlu i nadmašiti igre u Riju. Bit će to jako teško, ali ja vjerujem u nas jer mi smo posebna nacija. Samo je jedna Hrvatska! - zaključuje Sandra Elkasević najavu olimpijske 2024. godine.&nbsp;

clanci-slike/Sandra_Hanžek_Brandjolica-BHM.jpg

Ja sam još uvijek profesionalna bacačica diska i ne namjeravam još završiti karijeru. Ne razmišljam čime bih se mogla baviti u budućnosti jer svoju budućnost još uvijek vidim ovdje gdje trenutačno jesam - kaže najbolja hrvatska atletičarka

Sandra Elkasević: U Rim idem braniti šest europskih titula, a u Pariz dva olimpijska zlata

Na pobjedničkom postolju u Spens Areni u Novom Sadu najveći uspon imao je Patrik Sumpor (combat sambo / kategorija -71 kg) sa srebrnom medaljom oko vrata, a brončanom kolajnom okitili su se: Lea Katarina Gobec (sportski sambo, -80 kg), Tin Straža (sportski sambo, -88 kg), Dorina Borilović (combat sambo, -80 kg), Dino-Dominic Sumpor (sportski sambo, -79 kg), Luka Matošević (combat sambo, -79 kg ) i Dario Grgić (combat sambo, +98 kg).Posebno vrijedan rezultat ostvario je "brončani" Luka Matošević koji je kao junior nastupio u seniorskoj konkurenciji. U juniorskoj konkurenciji Lucija Baričević je osvojila brončano odličje u kategoriji do 59 kg. Hrvatska je po broju medalja zauzela ukupno 8. mjesto.Do ovog uspjeha naše predstavnike su na Europskom prvenstvu vodili Hrvoje Petranović, izbornik reprezentacije u sportskom sambu, te Dejan Gunjavić, izbornik combat sambo reprezentacije.Na Europskom prvenstvu su nastupila 523 natjecatelja iz 29 država Starog kontinenta. (hss/hoo/vk) Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita nacionalnoj reprezentaciji u sambu na osvojenih sedam seniorskih i jednoj juniorskoj medalji na Europskom prvenstvu u Novom Sadu!

clanci-slike/sambo-reprezentacija-novi-sad.jpg

Novi Sad, 12. svibnja 2024. - U "berbu odličja" hrvatskih borilačkih sportova prošlog vikenda sjajno se uklopio i sambo! Na netom završenom Europskom prvenstvu, održanom za sve uzraste od 8. do 12. svibnja 2024. godine u Novom Sadu (Srbija), hrvatski seniori osvojili su sedam medalja.

'Berbu odličja' borilačkih sportova upotpunila i reprezentacija u sambu sa 7 seniorskih medalja na EP-u

S brodova su se čuli zvuci gajdi, sirena i truba kojima se proslavljao dolazak olimpijske baklje koja je na moru provela 12 dana nakon isplovljavanja iz Grčke. Jedrenjak Belem izgrađen je 1896. godine kada su održane prve moderne Olimpijske igre.Više od 150.000 ljudi nazočiilo je svečanosti nakon šestosatne parade Belema s tri jarbola, koji je napustio Grčku 27. travnja s plamenom, upaljenim u drevnoj Olimpiji 11 dana ranije.Oko četrdeset čamaca francuskih vlasti i 6.000 policajaca mobilizirano je kako bi se osiguralo neometano odvijanje ove parade.Prvi nositelj baklje na francuskom tlu bio je plivač Florent Manadou. Štafeta je nastavila put, a u četvrtak su je nosili i bivši nogometaši Olympiquea Jean-Pierre Papin, Didier Drogba i Basile Boli. Među sportašima i sportašicama iz drugih država, pozvanim da nošenjem baklje uveličaju ovaj događaj, bila je i proslavljena hrvatska košarkašica Danira Bilić koja je sudjelovanje u ovoj štafeti opisala kao veliku počast i jedinstven doživljaj.&nbsp;&nbsp;U nastavku štafetnog putovanja olimpijskog plamena sudjelovat će više od 10.000 ljudi, prije nego što baklja stigne do Pariza i bude postavljena u blizini Louvrea, u Jardin des Tuileries.&nbsp; Svečanost otvaranja Olimpijskih igara održat će se 26. srpnja mimohodom sudionika na rijeci Seini.

Marseille, 8. svibnja 2024. - Velika pomorska parada, organizirana povodom dolaska olimpijskog plamena u Francusku, upriličena je u Marseillu 79 dana prije svečanosti otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, s 1.024 broda koji su pratili trojarbolni jedrenjak Belem u gradskoj luci.

Olimpijski plamen putuje Francuskom, među nositeljicama baklje i proslavljena hrvatska košarkašica Danira Bilić

Sporazum su potpisali glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač i dekan Veleučilišta Aspira Alen Jerkunica, u nazočnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateše, koordinatorice Aspirina nastavnog centra Zagreb Danijele Čepo i voditeljice HOO-ova Karijernog centra za sportaše Snježane Pejčić.&nbsp;Od četiri stručna studija koja, kao privatna visokoškolska ustanova, izvodi Veleučilište Aspira,&nbsp;sportašima je svakako najatraktivniji studij sportskog menadžmenta (3+2 godine). Dekan Aspire Alen Jerkunica nije krio zadovoljstvo nastavkom suradnje s HOO-om:- Naša suradnja u smislu školovanja kategoriziranih sportaša potječe još iz 2010. godine, kada je vrlo mali broj sportaša studirao. Tadašnju Aspiru - Visoku školu za sportski menadžment - upisali su Blanka Vlašić, Ivana Brkljačić, Igor Štimac, Hrvoje Vejić, Tina Mihelić, Ana i Lucija Zaninović i drugi sportaši, ukazavši na važnost ostvarivanja poslovne karijere nakon one sportske. Potom su uslijedili i brojni drugi, poput veslača Martina Sinkovića, vaterpolista Marka Bijača, Anđela Šetke i Lorena Fatovića, rukometaša Marka Mamića…Dekan Jerkunica je dodao da sportaši tijekom studija ne traže „gledanje kroz prste“, nego samo fleksibilnost, odnosno mogućnost da uz sportske obveze završe i studij. Napomenuo je i da u Agendi do 2030. Veleučilište Aspira predviđa besplatnu školarinu za jednu kategoriziranu hrvatsku sportašicu.Nakon što je stavio potpis na sporazum, glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač je istaknuo:- Zadovoljstvo nam je potpisati nastavak suradnje, odnosno novi sporazum, koji ide u korist sportašica i sportaša te njihove dualne karijere. Sportaši su vrlo zadovoljni jer im Veleučilište Aspira izlazi ususret, daje im obrazovnu širinu, upoznaje ih s trendovima iz Europe i svijeta, a&nbsp;nastavak karijere im je pritom osiguran. To je posebno važno za sportašice, budući da im Aspira otvara mogućnost nastavka djelovanja u sportu i velika je stvar odluka našeg partnera o besplatnoj školarini za jednu vrhunsku sportašicu.&nbsp; Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša naglasio je važnost uloge menadžmenta u današnjem sportu:- Kada smo započeli suradnju s Aspirom, prvom visokoškolskom ustanovom sa studijem sportskog menadžmenta, prepoznali smo u njoj partnera koji je shvatio da sport nije samo natjecanje nego i industrija. A za takvu industrijsku granu, treću u Europskoj uniji s više od 300 milijardi eura, treba stvarati i menadžere koji nam nedostaju. U svijetu su na tom području daleko otišli ispred nas, uzmimo samo primjere Real Madrida ili Barcelone koje vode vrhunski profesionalci, od kojih su neki i bivši sportaši. Međutim, ta im odrednica nije presudna, važnije je da su kvalificirani za taj posao. Aktualni sporazum između HOO-a i Veleučilišta Aspira potpisan je za iduće trogodišnje razdoblje, ali dobrobit koji donosi hrvatskim sportaši(ca)ma zasigurno je jamstvo i nove dugoročnosti. (hoo/vk)

clanci-slike/Aspira-HOO-sporazum-2024..JPG

Glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač, dekan Aspire Alen Jerkunica i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša (foto: HOO)

Zagreb, 10. svibnja 2024. - U prostorijama nacionalne olimpijske udruge u Zagrebu potpisan je sporazum o suradnji na području visokoškolskog obrazovanja vrhunskih sportaša između Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Veleučilišta Aspira.

HOO i Veleučilište Aspira potpisali sporazum o nastavku suradnje na obrazovanju vrhunskih sportaš(ic)a 

Uz vodeće dužnosnike&nbsp;Hrvatskog olimpijskog odbora - predsjednika Zlatka Matešu i glavnog tajnika Sinišu Krajača, prijamu u HOO-u nazočili su i direktor Ureda za programe sporta na lokalnoj razini Hrvoje Balen te direktorica Ureda za međunarodnu suradnju i komunikacije Mia Baćić. Zahvaljujući čelniku EUBC-a na dolasku i HOO-u na prijamu, predsjednik HBS-a Bošnjak je istaknuo:- Hrvatski boksački savez uživa dobar ugled u Europskoj boksačkoj federaciji, što pokazuju i domaćinstva velikih natjecanja koja nam EUBC dodjeljuje s punim povjerenjem. To opravdavamo na najbolji način, promovirajući pritom našu zemlju i naš turizam. Hrvatski boks na pravi je način tretiran i u HOO-u, što potvrđuju naši boksačice i boksači radom i rezultatima, a znamo kako se teško postižu vrhunski rezultati u međunarodnoj konkurenciji. Naši reprezentativci su nedavno s dva europska prvenstva - mlađih seniora u Poreču i seniorskog EP-a u Beogradu, donijeli rekordnih sedam medalja, što nikad prije nismo uspjeli ostvariti.Elokventni Grk pohvalio je sjajna postignuća hrvatskog boksa, ali i organizacijske sposobnosti HBS-a:- Hrvatska je uvijek imala vrhunske boksače, a hrvatski predstavnici redovito postižu sjajne rezultate. Ne možete biti boksačka velesila po brojnosti, međutim, predstavnici svih najvećih boksačkih zemalja jako dobro znaju koliko su Hrvati opasni konkurenti. Uvažavamo i cijenimo rad Hrvatskog boksačkog saveza, jer nije lako postići uspjeh u boksu i stvoriti kvalitetne natjecatelje, kao i dokazati se kao uspješan organizator velikih natjecanja.Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša s osobitim je zadovoljstvom razmijenio s dr. Filippatosom (istaknuti kirurg i liječnik sportske medicine) iskustva iz suradnje sa Spirosom Capralosom, aktualnim čelnikom Europskih olimpijskih odbora. Složio se s konstatacijom da se preko europskog i svjetskog boksa prelamaju i politički interesi velikih država.Predsjednik EUBC-a Filippatos stigao je u Hrvatsku kako bi (u nedjelju, 12. svibnja 2024.) svečano otvorio Prvi boksački Trofej Marjana na splitskim Gripama. (hoo/vk)

Zagreb, 10. svibnja 2024. - U posjetu Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO) boravio je predsjednik Europske boksačke federacije EUBC-a Ioannis Filippatos, koji je stigao u pratnji predsjednika Hrvatskog boksačkog saveza (HBS) Bone Bošnjaka i glavne tajnice HBS-a Nikoline Jurić.

Mateša i Krajač priredili prijam za predsjednika EUBC-a Ioannisa Filippatosa i izaslanstvo HBS-a

Više od 200 djece predškolskog uzrasta iz sedam zagrebačkih vrtića natjecalo se u tri sporta: atletici (trčanje na 50 m, skok u dalj, skok u vis), malom nogometu i rukometu u vrtiću Vrtko. Ovaj projekt prije dva desetljeća inicirao je Hrvatski olimpijski odbor, a proveo ga je Sportski savez grada Zagreba.- Ovo je 20. po redu Olimpijski festival dječjih vrtića, gdje mi u Olimpijskom odboru kroz sportske programe upoznajemo djecu sa svim sportovima i olimpijskim disciplinama - izjavio je direktor HOO-ova Ureda za programe sporta na lokalnoj razini Hrvoje Balen te dodao:- Posljednje tri godine Vlada RH i Hrvatski olimpijski odbor ulažu sve veća sredstva u lokalni sport jer su upravo lokalni klubovi baza u kojoj se u početku skupljaju mali sportaši, da bi se kasnije došlo do nacionalnih selekcija iz koje će se stvarati budući olimpijci. Vjerujem da će i iz ove baze malih sportaša proizaći poneki hrvatski olimpijac! Ovogodišnji Olimpijski festival dječjih vrtića u "hrvatskoj metropoli" organizirao je Sportski savez grada Zagreba.- Za djecu je jako važno da se od najranije dobi upoznaju sa sportovima i razvijaju sportski duh. Kroz sport se socijaliziraju, stječu prijateljstva, radne navike, nauče se pomagati jedni drugima u nevolji, a to su vrijednosti koje će im koristiti u svakodnevnom životu bez obzira na to hoće li postati profesionalni sportaši ili ne. Gradskom sportskom savezu su ovakve sportske manifestacije imperativ jer iz baze sportskih klubova radimo selekciju i stvaramo vrhunske sportaše, testiraju se psihomotoričke sposobnosti i usmjeravaju se talentirana djeca u određene sportove. Sport treba biti dostupan svima i sportski klubovi potiču na sport sve. Izlazi se u susret i roditeljima koji imaju više djece - izjavio je predsjednik Sportskog saveza grada Zagreba (SSGZ) Vjekoslav Šafranić. Uz njega, na događaju su bili i glavna tajnica SSGZ-a Suzana Šop te članovi Upravnog i Nadzornog odbora udruge.- Dječji vrtići su centri gdje se grade temelji budućih sportskih zvijezda. Kroz igru, vježbanje i učenje pravila fair playa, naša djeca stječu vrijedna iskustva koja će ih pratiti kroz cijeli život. Današnji festival je prilika da pokažemo podršku našoj djeci dok se natječu, ali i da slavimo njihov trud, rad i upornost - izjavila je glavna tajnica SSGZ-a Suzana Šop.&nbsp; Bile su ovo prave male Olimpijske igre, a najvažnija poruka djeci bila je da nije važno pobijediti, važno je sudjelovati i da li ste se borili časno. Podignuta je olimpijska zastava -zastava prijateljstva. Upaljen je i olimpijski plamen, a olimpijsku baklju nosila su djeca iz svih vrtića - po jedan predstavnik iz svakog. Na kraju natjecanja podijeljene su i olimpijske medalje za natjecatelje. Osim duha olimpizma, ovom se akcijom promiče i prijateljstvo, razumijevanje različitosti, nenasilje i natjecanje u duhu fair playa. Djeca se potiču i na sustavno tjelesno vježbanje i uključenje u sportske aktivnosti koje su važne, kako za fizičko, tako i za psihičko zdravlje svakog pojedinca.- Ovo je vrlo važan događaj, općenito za Zagreb i Hrvatsku, za djecu i sport jer je ovo primjer kako od najranije dobi potičemo djecu da se uključe u sportske aktivnosti koje su važne za zdravlje. Na ovaj način učimo djecu kako je važno sudjelovati u natjecanjima na fer način te se promiče najpozitivnija praksa i energija. Važno je da se kreću i budu aktivni kako bi se spriječilo da djeca budu pretila te kako bi izbjegli i druge bolesti koje se povezuju s nedostatkom tjelesne aktivnosti - kazala je zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Kristina Singer. U natjecanju je sudjelovalo sedam gradskih dječjih vrtića: Dječji vrtić "Bajka" s Trešnjevke, Dječji vrtić Grigora Viteza iz Rudeša, Dječji vrtić "Maleni talenti" iz Remeta, Dječji vrtić "Malešnica", Dječji vrtić "Srednjaci", Dječji vrtić "Sunčana" iz Španskog te Dječji vrtić "Vrbik".

Zagreb, 8. svibnja 2024. - Olimpijski duh zahvatio je one najmlađe. Veliko uzbuđenje vladalo je u Domu odbojke "Bojan Stranić" u Zagrebu na jubilarnom 20. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića pod motom „I ja ću biti olimpijac“.

Čak 200 djece sudjelovalo na 20. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića u Zagrebu

Na simpoziju, koji će se održati u četvrtak 9. svibnja 2024. godine s početkom u 10 sati u dvorani Specijalne bolnice Agram na 7. katu, govorit će ugledni kardiolozi:&nbsp;&nbsp;•	prof. dr. sc. Robert Bernat, predstojnik kardiologije u Marienhospital u Aachenu&nbsp;•	akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog društva kardiologa, predstojnik kardiologije KBC Rebro•	prof. dr. sc. Tomislav Letilović, predstojnik kardiologije KB Merkur•	prof. dr. sc. Jozica Šikić, interventna kardiologinja KB Sv. Duh,&nbsp;&nbsp;kao i drugi eminentni sudionici. Moderator simpozija je prim. dr. sc. Mladen Jukić, vrsni kardiolog i ravnatelj Specijalne bolnice AGRAM, ovom prigodom i u ulozi domaćina skupa.Za sve informacije zainteresirani se mogu javiti na e-mail tajnice Zdravstvene komisije HOO-a i voditeljice zdravstvene skrbi sportaša mr. pharm. Mimi Vurdelja (mimi.vurdelja@hoo.hr). PROGRAM SIMPOZIJA „IZNENADNA&nbsp;SRČANA SMRT“ 10:00 - 10:30&nbsp;&nbsp;&nbsp;Otvaranje simpozija, pozdravi dobrodošlice&nbsp; 10:30 - 10 :50&nbsp;&nbsp;„Prevencija aritmija kod sportaša - je li moguća pouzdana&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zaštita bez nepotrebnih ograničenja?“&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;prof. dr. sc. Robert Bernat&nbsp;10:50 - 11:10&nbsp;&nbsp;„Transtiretinska amiloidna kardiomiopatija 'crni labud' u&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dijagnostici hipertrofijske kardiomiopatije“				 akademik Davor Miličić11:10 - 11:30&nbsp;&nbsp;„Cijelogenomska analiza u prevenciji iznenadne srčane smrti“&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;prof. dr. sc. Dragan Primorac11:30 - 11:50&nbsp;&nbsp;„Kardiovaskularna smrtnost hrvatskih olimpijaca„&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;prof. dr. sc. Tomislav Letilović 12:00 - 12:20&nbsp;&nbsp;Pauza za kavu / Coffee break&nbsp; 12:20 - 12:40&nbsp;&nbsp;„EKG u sportu“ - prof. dr. sc. Vjekoslav Radeljić12:40 - 13:00&nbsp;„Kompromitirajuće valvularne greške kod profesionalnih sportaša“&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;prof. dr. sc. Jadranka Šeparović Hanževački13:00 - 13:20&nbsp;„Akutni koronarni sindrom u profesionalnih sportaša" - prof. dr. sc. Jozica Šikić13:20 -13:40&nbsp;&nbsp;„Neinvazivni kardiovaskularni imidžing kod profesionalnih&nbsp;sportaša“&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;prim. dr. sc. Mladen Jukić13:40 -14:10&nbsp;&nbsp;„Iznenadna srčana smrt - kako popraviti stanje u natjecateljskom i&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;rekreativnom sportu“&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Što smo do sada učinili? - prof. dr. sc. Šime Manola&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Što trebamo popraviti? - prof. dr. sc. Zdravko Babić&nbsp; 14:10&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zaključci simpozija 14:30&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;RUČAK&nbsp;

clanci-slike/Specijalna-bolnica-Agram.jpg

Zagreb, 7. svibnja 2024. - Zdravstvena komisija HOO-a i Specijalna bolnica Agram priređuju jedinstveni simpozij na temu „Iznenadna srčana smrt“, na kojem će biti prezentirana i problematika takvih pojava u području sporta.

U četvrtak u Specijalnoj bolnici Agram u Zagrebu jedinstveni simpozij na temu "Iznenadna srčana smrt"

SVEČANO URUČENJE UGOVORA SPORTSKIM KLUBOVIMA I SAVEZIMA SMŽ

Jadran u Marseilleu završava euro-plovidbu

47. Seminar trenera – Predstavljanje predavača: Dragan Djukić

Mušičarska liga – nakon 4. kola Sinjani u vodstvu

dana

sati

minuta